Biblioteka kao inspiracija

„ Rukopis mr Tomislava Petrovića, neomeđen određenim poglavljima, već isključivo datim godinama u naslovu, nakon uvoda polako uvodi čitaoca u materiju. Istorija teče od osnivanja Čitališta u Jagodini daleke 1851. godine, preko boravka znamenitog Đure Jakšića u varoši ovdašnjoj, delovanja Građanske čitaonice, situacije u biblioteci jagodinskoj između dva svetska rata, do formiranja Narodne biblioteke u Svetozarevu i njenom radu i razvoju do 2001.godine “, istakao je Ninoslav Stanojlović, recenzent ove monografije. (više…)

„Svitac“ u biblioteci

Sinoć je u Biblioteci održana promocija najnovije zbirke pesama „Svitac u mozaiku“ jagodinske autorke Senke Tomić.

Senka je zanimljiva ličnost, mnogotalentovana, neobična, posebna… Njena knjiga liči na nju. Od metaforičnog naslova, preko zanimljivog dizajna korica i uporednog teksta na srpskom jeziku i esperantu ona intrigira i poziva na čitanje i istinsko uživanje u znalačkom pesničkom izrazu. (više…)

Završen je ciklus informatičkog opismenjavanja u seoskim bibliotekama

U okviru projekta AgroLib-Ja Narodna biblioteka u Jagodini već drugu godinu za redom realizuje informatičku obuku namenjenu seoskom stanovništvu. Zahvaljujući brzom internetu, koji je tokom prošle i ove godine uveden u sve četiri seoske biblioteke, stanovnicima Bagrdana, Bunara, Glogovca i Glavinaca, kao i meštanima okolnih sela, omogućeno je da školu računara pohađaju u svojoj seoskoj bibilioteci. (više…)

Novi Dan za 161. rođendan

Povodom 161. Dana biblioteke, Snežana Aleksandrović i Marija Crnković, bibliotekarke sa Zavičajnog odeljenja upriličile su izložbu „Biblioteka kroz vreme“koju će svi zainteresovani moći da pogledaju u prostorijama biblioteke sve do 27. maja. Pored izložbe, Marija Crnković je objavila i „Prilog zavičajnoj bibliografiji“ u kojoj je navedeno 1311 bibliografskih jedinica-dela zavičajnih autora. (više…)

Prirodni materijali nezamenljivi

Niko u Starom Laništu ne zna ni ko je bio prvi asurdžija, ni od kada datira ovaj zanat. Svi kažu da najverovatnije postoji od kada i samo selo. Procvat je doživeo pedesetih godina prošlog veka, jer gotovo da nije bilo kuće koja se nije bavila ovim zanatom. U dugim i hladnim zimama svi članovi domaćinstva sedeli bi pored vatre i pravili cegere ili bi tkali asure na prilično jednostavnim razbojima. (više…)