BRZO SVI U BIBLIOTEKU!

Često podsećamo jagodinske čitaoce da svaki put kad dođu u biblioteku, slobodno iznesu svoju želju. Da obaveste naše bibliotekare koju bi knjigu voleli da vide na policama gradske biblioteke, a bibliotekari će u spisak deziderata upisati tu želju. Na osnovu tih želja, osnivač biblioteke, Skupština grada Jagodine finansiraće narednu nabavku knjiga.

(više…)

ALISINA MREŽA

Jedna od najčitanijih knjiga u proteklih mesec dana u jagodinskoj biblioteci, „Alisina mreža“ Kejt Kvin, istinita je priča o engleskim i francuskim špijunkama u Prvom svetskom ratu, hrabrim ženama koje su umnogome menjale tok istorije.

1915. Iv Gardiner gori od želje da se uključi u borbu protiv Nemaca i nenadano joj se ukazuje prilika da postane uhoda. U okupiranoj Francuskoj upoznaje se s čudesnom Lili, „kraljicom uhoda“, koja rukovodi Alisinom mrežom, ogromnom mašinerijom tajnih agenata, neprijatelju ispred nosa. Lili će joj biti mentor, i između ove dve žene razviće se snažno prijateljstvo.

1947. Nakon završetka Drugog svetskog rata američka studentkinja Šarli Sent Kler trudna je, neudata i na pragu da je roditelji izbace iz kuće. Dok se bori sa odlukama koje će joj promeniti život, Šarli gaji nadu da je njena voljena rođaka Roz, koja je nestala u Francuskoj za vreme nacističke okupacije, možda još živa. Prisilno dovedena u Evropu da se porodi daleko od radoznalih očiju, Šarli putuje u London, odlučna da otkrije šta se dogodilo s njenom rođakom.

Nakon više od trideset godina, progonjena jednim izdajstvom koje je raskinulo Alisinu mrežu, Iv svoje dane provodi u pijanstvu, osamljena u oronuloj kući u Londonu. Do one noći kada će u njen dom upasti mlada Amerikanka i izgovoriti ime koje Iv nije čula decenijama. Ovo ime će ih povesti u misiju potrage za istinom… kuda god da istina vodi.

STRABON IZ AMASIJE – MIRKO OBRADOVIĆ

Knjiga Istoričar i geograf Srabon iz Amasije sa prevodom i komentarom sedme knjige Strabonove ‘Geografije još jedna je u redu monografija o antičkim istoriografima sa stručnim prevodom i komentarom njihovih tekstova, kakve se povremeno, a, na žalost, ne tako često, pojavljuju i u našoj naučnoj i kulturnoj sredini. Ova monografija biće od izuzetne  koristi stručnjacima, a predstavljaće veliki izazov i za čitaoca koji nije imao prilike da se bolje i detaljnije upozna sa delima antičkih istoriografa.

(više…)

KRAKOV: PUTOPISI

Kao samosvojan intelektualac širokog obrazovanja, Krakov u svojim tekstovima koristi raznovrsnu i po mnogo čemu unikatnu građu, na koju se može računati kao na značajan izvor književne i nacionalne istorije, te istorije umetnosti (u njima je obilje informacija značajnih za arheologiju, arhitekturu, političke prilike). (više…)

34 GODINE BORBE ZA PODRŽAVANJE I NEGOVANJE KVALITETNE KNJIŽEVNOSTI U JAGODINI

Jedan od književnih događaja sa najdužom tradicijom u kulturnom životu Jagodine, započeo davne 1987. godine na inicijativu Miladina Stošića, profesora Gimnazije, a u čast nezaboravljenog pesnika Morave, Dragana Gligorijevića, popularnog Jare Labuda, opravdao je svoju veličinu i značaj i ove godine. Dvadeset talentovanih učenika iz svih srednjih škola na teritoriji Jagodine, sa više od pedeset kvalitetnih radova u prozi i poeziji takmičili su se za titulu najboljeg i zadali žiriju veoma težak zadatak…

(više…)

POHVALE ZA RAD JAGODINSKE BIBLIOTEKE OD KOLEGA IZ NARODNE BIBLIOTEKE SRBIJE

U utorak, 7. decembra radnici Matičnog odeljenja Narodne biblioteke Srbije obavili su redovni stručni nadzor u Narodnoj biblioteci u Jagodini. Nadzor se vrši svake dve godine, ali prošle godine nije obavljen zbog epidemiološke situacije, pa su prof. dr Dobrila Begenišić, načelnica Matičnog odeljenja NBS i Bojana Vukotić, bibliotekar savetnik, tokom nadzora, uz saradnju bibliotekara sa svih odeljenja, dobili uvid u rad celokupnog poslovanja biblioteke tokom prethodnog perioda, od 2018. godine. Nadzoru su prisustvovali dr Marko Bojić, direktor Narodne biblioteke u Jagodini, Mirjana Moravčević, viši bibliotekar i Suzana Tanasijević, viši bibliotekar iz Matičnog odeljenja jagodinske biblioteke.

(više…)

NOVA ZVEZDA NA JAGODINSKOM KNJIŽEVNOM NEBU

Kada je 15. jula 1399. godine knjeginja Milica prvi put pomenula naziv Jagodina u jednom od svojih dokumenata, nije ni slutila da će time, izgleda, trajno obeležiti i književnu sudbinu našeg grada.
Pošto je prvi put Jagodina pomenuta u, jednom da tako kažemo „ženskom pismu“, kao da je time ona trajno postala zavičaj vrsnih spisateljica, a mi ćemo ovde navesti nekoliko primera. Nadaleko poznata i čitana (mada ne uvek i preterano cenjena) Milica Jakovljević Mir-Jam, hermetična i avangardna Leposava Mijušković, ali i savremene autorke Koviljka Smiljković i Slavica Đurić-Sedlarević svakako obeležavaju neprekinutu nit jagodinskog ženskog pisma, endemske pojave koja će sigurno u budućnosti biti predmet ozbiljnih književnih analiza.

(više…)