Jagodinska gimnazija

U želji da svojoj deci obezbede više obrazovanje, Jagodinci 1866. god. traže od ministra prosvete i crkvenih dela da im odobri otvaranje gimnazijeske realke. Očekujući odobrenje od ministra, Jagodinci započinju zidanje nove školske zgrade (danas zgrada „stare opštine“, ugao ulice Lole Ribara i Vuka Karadzića). Zahtev građana Jagodine, 1867. godine je odbijen. Nakon toga, nastaje još aktivnija prepiska Jagodinske opštine, Načelstva i viđenijih Jagodinaca sa nadležnim institucijama. Uslov za otvaranje gimnazijske realke bio je da Jagodinska opština dovrši školsku zgradu. Novembra 1869. god. Načelstvo okružja jagodinskog zvanično obaveštava ministra prosvete da su ispunjeni svi uslovi potrebni za otvaranje gimnazijske realke. U prvi razred upisano je 27 učenika, a predavanja u novoosnovanoj gimnazijskoj realki počela su 23. novembra 1869. god, u novoj školskoj zgradi opremljenoj školskim nameštajem. Nedostajale su samo knjige koje su naručene od državne štamparije. Za prve nastavnike u Jagodinskoj realki postavljeni su: suplent, Mihajlo Marković, koji je predavao računicu, srpsku gramatiku, nemački jezik i zemljopis, učitelj Pavle Miletić, koji je predavao crkvenu istoriju i učiteljĐura Jakšić, koji je predavao crtanje i krasnopis. Naredne, školske 1870/1. god. u Jagodinskoj gimnazijskoj realki otvara se drugi razred, a 1873. god., na molbu građana Jagodine, ministar prosvete Stojan Novaković dozvoljava otvaranje i trećeg razreda u Jagodinskoj gimnazijskoj realki. Odbor Jagodinske opštine 1873. godine donosi odluku da Jagodinska gimnazijska realka promeni ime u „polugimnaziju“, a dve godine kasnije u „nižu gimnaziju“. Godine 1898. doneta je odluka o ukidanju Jagodinske gimnazije. Ukazom 1902.god. u Jagodini ponovo počinje sa radom državna četvororazredna Gimnazija, a 1908.god. odobreno je Mihailu Jevtiću da o svom trošku otvori četvororazrednu žensku gimnaziju u Jagodini. Za vreme Prvog svetskog rata, Gimazija u Jagodini nije radila, većina nastavnika bili su vojni obveznici. Gimnazija je obnovila rad 1919. god. Od 1921. god. nosi naziv Privremena osmorazredna, a od 1924. god. Mešovita osmorazredna gimnazija. (iz monografije Gimnazija „Svetozar Marković“ u Jagodini 1969-1999, knj.2) Gimnazija 1932. godine se uselila u novu zgradu (danas je to zgrada OŠ „17.oktobar“). Do školske 1932/33. godine škola radila po imenom Realna mešovita gimnazija, a naredne školske godine u izveštajima se pominje kao Državna realna gimnazija „Prestolonaslednika Petra“. Od školske 1934/35. godine nosi ime Državna realna gimnazija „Naslednika prestola Petra, i pod tim nazivom radi do 1944. godine.
Gimnazija je u toku Dugog svetskog rata (1941-1944.) radila uz povremene prekide, bez stalnog nastavnog kadra i adekvatnog prostora za nastavu. Na svečanoj sednici Nastavničkog saveta 19. septembra 1946. god., doneta je odluka da Gimnazija u Jagodini dobije ime „Svetozar Marković“, koje i danas nosi. Gimnazija se 1951. godine preselila u sadašnju zgradu (u kojoj je do tada bila smeštena Osnovna škola u Jagodini).