ZNAČAJNA NABAVKA KNJIGA ZA BIBLIOTEKU

U Narodnoj biblioteci u Jagodini u toku je obrada novih knjiga koje su pre neki dan stigle u najstariju ustanovu kulture u okrugu. Kupljeno je oko 100 novih naslova – ukupno oko 250 knjiga – koje su namenjene svim odeljenjima biblioteke.
Nabavka je ostvarenima sredstvima osnivača biblioteke, Skupštine grada Jagodine, a u pitanju je iznos od blizu 200.000 dinara.
Očekuje se da većina knjiga iz ove nabavke, u skladu sa dinamikom obrade, bude na policama do kraja naredne nedelje, a jagodinski čitaoci su dobili još 250 razloga za učlanjenje u Narodnu biblioteku u Jagodini.
820047573_1087686423989804_5227961792425384136_n 822639568_1087685223989924_1142695897861471871_n 823000276_1087685277323252_2255946915097363132_n

 

SRPSKA REČ BEZ GRANICA

U ponedeljak, 21. septembra u Narodnoj biblioteci u Jagodini održan je ugledni čas posvećen srpskom jeziku, književnosti i životu Srba u dijaspori, „Srpska reč bez granica“, namenjen učenicima četvrtog razreda Osnovne škole „17. oktobar“.
Na početku susreta, Vesna Crnković, diplomirani bibliotekar savetnik, pozdravila je učenike i predstavila im pesnikinju Zagorku Bunthornsade, govoreći o njenom životu, književnom stvaralaštvu i zbirci poezije „Naopaki san“. Učenici su tako imali priliku da upoznaju autorku čija poezija živi daleko od zavičaja, ali u sebi nosi snažnu vezu sa srpskim jezikom, kulturom i domovinom.
Zagorka Bunthornsade, koja živi i stvara u Nemačkoj, i Ivica Horvatić, učitelj, koji je predavao deci u Dopunskoj školi srpskog jezika u Švajcarskoj, podelili su sa učenicima svoja iskustva života i rada sa Srbima u dijaspori.
Posebno lep trenutak bio je kada je suprug Zagorke Bunthornsade, Nemac, čitao njene stihove na nemačkom jeziku, pokazujući da poezija ne poznaje granice i da lepa reč može da dopre do svakoga, bez obzira na jezik i poreklo.
Svoju ljubav prema poeziji pokazali su i sami učenici, Manja Vasić, Petar Milovanović i Pavle Mijović koji su čitali odabrane pesme na srpskom jeziku i time doprineli toploj i neposrednoj atmosferi susreta.
U razgovoru sa učenicima bilo je reči i o Zagorkinim susretima sa čitaocima i ljubiteljima srpske književnosti u Nemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama, kao i o značaju očuvanja maternjeg jezika i kulture u dijaspori. Ivica Horvatić govorio je i o svom radu na očuvanju srpskog jezika i kulture među decom u Švajcarskoj, o brojnim književnim susretima koje je organizovao sa srpskim piscima za decu, kao i o učešću u obnovi školske biblioteke knjigama na srpskom jeziku. Dve priče, dva iskustva i jedan cilj – da srpska reč i knjiga žive tamo gde žive i naši ljudi.
818931952_1085360194222427_8590013451881006064_n 818636479_1085360597555720_6066402249858991240_n 818636477_1085361677555612_8948683466545281514_n 808585122_1085360654222381_3582471905444738142_n 807284742_1085360217555758_8690554525117291473_n 800796557_1085360330889080_1328238553855274373_n 799849101_1085360827555697_1468801500297008445_n 794394850_1085360234222423_6271198539535274618_n

 

RADIONICA „BAŠTA PRIČA U VRTU ČUDA“ PREDSTAVLJENA U IBBY PREZENTACIJI ICBD 2026

Radionica „Bašta priča u vrtu čuda“, koju je Narodna biblioteka „Radislav Nikčević“ realizovala povodom Međunarodnog dana dečje knjige sa učenicima trećeg razreda OŠ „Rada Miljković“, predstavljena je u IBBY prezentaciji povodom ICBD 2026. Ovogodišnji Međunarodni dan dečje knjige obeležen je pod okriljem kiparske sekcije IBBY-a, koja je za ovu priliku pripremila program i poruku posvećenu negovanju ljubavi prema čitanju.
Poruka ovogodišnjeg Međunarodnog dana dečje knjige, čija je autorka kiparska književnica Elena Perikleus, inspirisala je decu da kroz bajke Hansa Kristijana Andersena, razgovor i kreativni rad otkriju vrednosti kao što su dobrota, hrabrost i prijateljstvo.
Kroz radionicu „Bašta priča u vrtu čuda“, naši mali „baštovani“ istraživali su svet priča, mašte i stvaralaštva, pokazujući kako se ljubav prema knjizi može negovati na kreativan i zanimljiv način.
„Svaka priča je seme – i kada se posadi s ljubavlju, svet procveta!“
810593958_1080049121420201_6692782517160202453_n 810813826_1080049124753534_7147959998408051812_n 811303775_1080049128086867_2621500045232800553_n

 

U POSETI PRIJATELJIMA – DELEGACIJA JAGODINSKE BIBLIOTEKE NA MANIFESTACIJI „MATIĆEVI DANI“

U četvrtak, 10. septembra 2026. delegacija Narodne biblioteke „Radislav Nikčević“ u Jagodini u sastavu Marija Crnković, Nada Dimitrijević i Suzana Tanasijević, prisustvovala je otvaranju 45. po redu manifestacije „Matićevi dani“, koja je posvećena jednom od najznačajnijih srpskih književnika, pesnika i začetnika srpskog nadrealizma, Dušanu Matiću, čije ime nosi Narodna biblioteka u Ćupriji.
Ove godine manifestacija traje od 10. do 13. septembra u Ćupriji, a program sadrži niz književnih, umetničkih, muzičkih i pozorišnih sadržaja.
Ovogodišnje obeležavanje „Matićevih dana“ ima poseban značaj jer se proslavlja dvostruki jubilej – 45 godina od osnivanja manifestacije i 40 godina od osnivanja Legata Dušana Matića, koji baštini i čuva Narodna biblioteka u Ćupriji.
Prvog dana programa, pored ostalih učesnika, gost po pozivu bila je i naša koleginica Nada Dimitrijević, diplomirani bibliotekar savetnik, koja se prisutnima obratila na temu „Legati u Srbiji i značaj legata Dušana Matića“.
Program je održan u OMŠ „Dušan Skovran“ čiji su učenici uveličali proslavu u muzičkom delu.
Čestitamo direktorki Ljiljani Đorđević i kolegama iz ćuprijske biblioteke na divno organizovanoj proslavi i otvaranju manifestacije!
803728720_1076489841776129_7258638459849163711_n 804365640_1076490045109442_6732076250199251554_n 804365683_1076489788442801_44057085281392553_n 805696806_1076489751776138_4624622009705501000_n

 

DIREKTOR NARODNE BIBLIOTEKE U JAGODINI U IME NAŠE USTANOVE UPUTIO POSLEDNJI POZDRAV GENERALU MLADIĆU

U ponedeljak, 7. septembra, Srbija, Republika Srpska i ceo srpski narod oprostio se od legendarnog komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića. Sahrani je prisustvovao i u ime naše ustanove poslednji pozdrav uputio Miloš Stojković, direktor Narodne biblioteke u Jagodini. Sahrani je prisustvovao veliki broj građana, a opelo je služio Njegova Svetost Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin Porfirije.
Ratko Mladić (Božanovići, kod Kalinovika, 12. mart 1943 — Hag, 27. avgust 2026) bio je jugoslovenski i srpski general. Komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (1992—1995), a prethodno general Jugoslovenske narodne armije. Za vreme Rata u Hrvatskoj i Rata u Bosni i Hercegovini, komandovao je nizom ključnih vojnih operacija.
Mladić je prvo raspoređen u 3. armijsku oblast 27. septembra 1965, u garnizon u Skoplju, gde je sa činom potporučnika komandovao vodom 89. pešadijskog puka. Čin potpukovnika dobija 25. decembra 1980. u Odeljenju za operativnu nastavu u komandi garnizona Skoplje. Zatim je postavljen na položaj komandanta 39. pješadijske brigade u Štipu.
Godine 1991. nalazio se na dužnosti pomoćnika komandanta 52. (prištinskog) korpusa na Kosovu i Metohiji. Ubrzo nakon njegovog imenovanja, došlo je do ozbiljnog pogoršanja situacije u Hrvatskoj i borbenih dejstava, koja su vođena između hrvatskih paravojnih snaga i JNA, u vreme raspada Jugoslavije, pa je krajem juna prekomandovan u Knin na mesto komandanta 9. korpusa JNA.
U vreme izlaska JNA iz Bosne i Hercegovine, kao Srbin iz BiH pristupio je novoformiranoj Vojsci Republike Srpske. Na dužnost načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske postavljen je u maju 1992. i na toj dužnosti je ostao do decembra 1996. godine.
Narodna biblioteka u Jagodini će u narednom periodu održati posebno veče posvećeno liku i delu legendarnog generala.
800231342_1073254112099702_3614643634727587985_n (1)Evstafiev-ratko-mladic-1993-w 799202559_1073254115433035_8936482624685192309_n

A GDE VI VOLITE DA ČITATE?

Narodna biblioteka u Jagodini raspisuje Nagradni foto-konkurs „Moje srećno mesto“!
Korisnici jagodinske gradske biblioteke koji žele da učestvuju na konkursu imaju lak i lep zadatak: Na imejl adresu [email protected], ali i direktnim porukama na Fejsbuk i Instagram naloge “Knjiga na moru“ treba da pošalju fotografiju svog omiljenog mesta za čitanje (naravno, i sebe kako čitaju ako žele!) – uz samo jedan uslov – na slici treba da se vidi knjiga pozajmljena iz jagodinske biblioteke. Po propozicijama, NEOPHODNO JE DA BAR-KOD NARODNE BIBLIOTEKE OTISNUT NA NALEPNICI BUDE VIDLJIV NA FOTOGRAFIJI.
Fotografije svog srećnog mesta – mesta na kome najviše vole da uživaju u knjigama jagodinske biblioteke – učesnici konkursa mogu poslati od 1. do 30 septembra. Ove godine uvodimo i mogućnost da fizičke fotografije korisnici mogu poslati i na adresu Narodne biblioteke u Jagodini – Knjeginje Milice 2-4 35000 Jagodina.
Nagrade će i ove godine biti veoma vredne – prve tri ravnopravne nagrade biće 5 PUNIH PANSIONA NA ZLATIBORU ZA DVE OSOBE, dok će prvih deset na rang-listi dobiti besplatno porodično članstvo.
Proteklih 10 godina videli smo da Jagodinci čitaju na moru i zajedno sa vama smo uživali u letnjim avanturama naših knjiga. Međutim, iz statistika naše biblioteke, vidimo da Jagodinci možda još i više čitaju knjige i kada nisu na moru, kada im knjige pomažu da preguraju jesen i zimu – u opuštenoj domaćoj atmosferi, u svom dvorištu, u kafiću, na izletu, u autobusu ili kolima…
Uostalom, iznenadite nas – gde vi volite da čitate? Pokažite nam svoje „srećno mesto“, zasenite nas kreativnošću i osvojite vredne nagrade!
780255658_1062665616491885_3263378170747658200_n 784077376_1062665563158557_4490220910624977004_n 785926707_1062665539825226_3852518940717376685_n (1)

INSTAGRAM I TIKTOK TIM BIBLIOTEKE ZAPALIO INTERNET – KULTUROM!

Narodna biblioteka „Radislav Nikčević“ u Jagodini je tokom manifestacije Mesec knjige organizovala izložbu „Tragovi u vremenu: jagodinski umetnici koji su obeležili drugu polovinu 20. veka“, sa ciljem predstavljanja života i stvaralaštva značajnih jagodinskih umetnika i očuvanja lokalnog kulturnog nasleđa. Autori izložbe bili su bibliotekari Mihajlo Štetić, Vesna Crnković, Milun Vasić i Pavle Cvetković.
Polazeći od savremenih tendencija u bibliotekarstvu koji podrazumevaju aktivno prisustvo biblioteka u digitalnom okruženju i prilagođavanje sadržaja navikama korisnika, autori projekta su doneli odluku da izložbu prenesu na društvene mreže i ponude je korisnicima u digitalnoj formi. Za pripremu i montiranje kratkih priča različitih tema o staroj Jagodini i jagodinskoj istoriji poslužilo je predavanje jagodinskog uvaženog profesora istorije, Ninoslava Stanojlovića, koje je održao u biblioteci povodom obeležavanja jubileja 175 godina od osnivanja Čitališta u Jagodini 1851. godine.
Biblioteka je do februara 2026. godine koristila isključivo Fejsbuk, dok je početkom februara ove godine otvoren zvanični Instagram nalog, sa ciljem promocije bibliotečkih programa i digitalne izložbe. Početkom maja pokrenut je i TikTok nalog na kome su objavljivani sadržaji digitalne izložbe, kao i video segmenti predavanja o staroj Jagodini i znamenitim Jagodincima.
Tokom tog procesa projektu su se pridružili i dali veliki doprinos bibliotekari Katarina Mladenović, Tanja Milošević i Aleksandra Stamenković.
Rezultati nisu izostali. Uprkos relativno malom broju pratilaca, ukupno 743 do ovog trenutka, neke objave na TikToku ostvarivale su više od 23.000 pregleda i značajan broj komentara, što ukazuje na visok nivo interakcije sa korisnicima. Trenutno je na stranici biblioteke objavljeno 15 priča o Jagodini i Jagodincima, koje je pogledalo 112.300 korisnika TikToka, njih 3.600 je reklo da im se objave sviđaju, 81 korisnik je komentarisao, a 945 je podelilo priču sa drugim korisnicima ove mreže. Posebno zadovoljstvo nam, osim interesovanja i broja pregleda, čine pozitivni kometari, uglavnom naših sugrađana, Jagodinaca, korisnika TikToka.
Najviše pregleda na ovoj mreži – koja je trenutno najaktuelnija – imaju priče: Kako je izgledala Jagodina nakon odlaska Turaka 1833. godine – 23.300 pregleda, Prva fotografija Jagodine – 22.700 pregleda i priča o Nikoli Miliću sa izložbe o znamenitim Jagodincima – 19.000 pregleda.
Zanimljivo je istaći da sadržaje naše biblioteke ispratilo 99% korisnika TikToka koji zvanično ne prate našu stranicu, da je svaki video klip pogledalo više muškaraca od žena (59% muškaraca i 41% žena), da sadržaje najviše gledaju mladi od 25 do 34 godine (ukupno 24,3%), i da je najviše pregleda iz Srbije (83%), SAD-a (3,1%), Bosne i Hercegovine (2,2%), Makedonije, Austrije, Švajcarske, Nemačke, Hrvatske i Grčke.
Broj pratilaca na Instagramu je mnogo veći nego na TikToku, 1.724 pratilaca, a prema statistici ove platforme, sadržaje o lokalnoj istoriji videlo je 70,6% korisnika koji nisu pratioci stranice, dok je 29,4% pregleda došlo od postojećih pratilaca. Najgledanija je priča: Prva fotografija Jagodine – 36.861 pregled, Kako je izgledala Jagodine nakon dolaska Turaka 1833. godine – 33.863 pregleda i priča sa izložbe o Jagodincu Sretku Divljanu – 4.681 pregled. Kao i na TikToku, naše sadržaje na Instagramu najviše gledaju mladi starosne dobi od 25 do 34 godine (30,4%), više muškaraca, nego žena (59,7% muškaraca i 40,3% žena) i najviše je pregleda iz Srbije (81,1%), zatim iz Nemačke, Švajcarske , Francuske, Austrije, Bosne i Hercegovine itd.
Iskustvo Narodne biblioteke „Radislav Nikčević“ pokazuje da ustanove kulture ne treba da se plaše društvenih mreža, vać da ih iskoriste kao moćne alate za promociju aktivnosti i značajan prostor za savremenu interpretaciju i popularizaciju kulturne baštine, naročito među mlađim generacijama. Tako biblioteke mogu uspešno povezati svoju tradicionalnu ulogu čuvara kulturnog i lokalnog nasleđa sa zahtevima digitalnog doba.
Pozivamo vas da posetite Instagram i TikTok stranice Narodne biblioteke „Radislav Nikčević“ u Jagodini, jer ćete, osim navedenih priča sa najvećim brojem pregleda, moći da saznate još mnogo zanimnjivih priča o Jagodincima i jagodinskoj istoriji. Takođe, planiramo da u saradnji sa profesorom Ninoslanom Stanojlovićem nastavimo da vam pričamo o našem gradu kroz projekat „Jagodinske TikTok priče“.
Vidimo se uskoro sa novim pričama i „Jagodinskim TikTok pričama“.
762324570_1042895985135515_1874007380769396076_n 762689027_1042895918468855_1961927395231512505_n 762829891_1042895705135543_1620397192070890372_n 764676174_1042895915135522_1375094482593518909_n

BIBLIOTEKA I TOKOM LETA RADI NA POBOLJŠANJU USLOVA ZA KORISNIKE

Leto je, većina naših korisnika je spas od vrućina potražila van grada, ali za vredne bibliotekare jagodinske biblioteke nema odmora. Naime, zaposleni na Odeljenju za odrasle, Odeljenju stručne knjige i Odeljenju obrade iskoristili su ove tople letnje dane da učine još nešto što će poboljšati iskustvo Jagodinaca u biblioteci.
Sopstvenim sredstvima nabavljen je itison za prstor gde su smeštene srpske pripovetke i mešovita dela, a bibliotekari su svojevrsnom radnom akcijom prepakovali fond i postavili novu podnu oblogu.
Ovim je nastavljen proces rekonstrukcije i ulepšavanja Odeljenja za odrasle korisnike koje je najfrekventnije odeljenje i, najčešće, jedino odeljenje biblioteke koje Jagodinci poznaju, pa je samim tim ova akcija i značajnija.
Posle nabavke klima uređaja za većinu odeljenja i velike rekonstrukcije Odeljenja za odrasle korisnike, u biblioteci se već kuju novi planovi za unapređenje kako usluga, tako i prostora biblioteke, pa će najomiljenija zgrada u Jagodini biti još prijatnija za postojeće, ali, nadamo se, i privlačnija za nove korisnike.
758553869_1036747445750369_3812643017107408733_n 758896603_1036747472417033_2929392136487715818_n 759224651_1036747165750397_7289920315582762188_n

JAGODINSKA BIBLIOTEKA DOPRINOSI JAČANJU SRPSKO-RUSKIH KULTURNIH VEZA

Bibliotekarsko društvo Srbije i Ruska bibliotečka asocijacija uspešno su ostvarile još jedan zajednički projekat, a Narodna biblioteka u Jagodini dala je značajan doprinos projektu. Reč je o konkursu „Jedan dan u mom životu“ u kome su, pored naše biblioteke, a u okviru Sekcije za decu i mlade BDS-a, na srpskoj strani učestvovale i Biblioteka „Čika Jova Zmaj“ – dečje odeljenje Biblioteke grada Beograda, Gradska biblioteka „Božidar Knežević“ Ub, Narodna biblioteka „Vuk Karadžić“ Veliko Gradište i Biblioteka šabačka.
Rezultati konkursa su predstavljeni tokom obeležavanja Međunarodnog dana knjige za decu, koji se od 1967. godine u celom svetu proslavlja 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca za decu Hansa Kristijana Andersena. U bibliotekama učesnicama konkursa su predstavljeni najuspešniji radovi i uručene su prigodne nagrade pobednicima konkursa.
Na ruskoj strani, završnica konkursa „Jedan dan iz života vršnjaka“ priređena je u Ruskoj državnoj dečjoj biblioteci u Moskvi 1. juna, na Međunarodni dan zaštite dece. Za mesec dana pristiglo je više od 500 radova iz svih krajeva Ruske Federacije, u tri kategorije: likovni, literarni i video radovi. U Rusiji je najviše zainteresovanih bilo za likovne radove, kao i u Srbiji.
Najbolji radovi sa oba konkursa biće prevedeni sa srpskog na ruski i obrnuto i biće objavljeni na sajtovima Ruske državne dečje biblioteke u Moskvi i Bibliotekarskog društva Srbije.
Drago nam je što se ostvaruje saradnja na zajedničkim projektima Ru:Rs LIB Foruma, i što naša biblioteka aktivno podržava saradnju strukovnih udruženja bibliotekara dve zemlje i doprinosi razvoju srpsko-ruskih veza.